UN razvija računalnu simulaciju za spašavanje svijeta

Prije 5 godina članice Ujedinjenih naroda su potpisale sporazum o 17 ciljeva održivog razvoja (SDG-a) koji bi trebali biti ostvareni do 2030. godine. Kao što možete vidjeti na ovoj poveznici, ti ciljevi u nekim dijelovima djeluju poput utopije jer uključuju ukidanje siromaštva, mir i prosperitet svim ljudima svijeta, no predstavljaju osnovu za osiguravanje budućnosti našeg planeta, iako je teško vjerovati da ih je moguće postići do 2030. godine. Pored toga, čak i ako znate koji vam je konačni cilj, UN vam ne daje točne upute kako ga ostvariti, pa možete samo pokušati nešto učiniti, bez da vidite koje će posljedice izazvati vaši potezi.

Kako bi pomogli vladama država širom svijeta u tome, čelnici UN-a su razvili računalnu simulaciju pod nazivom Policy Priority Inference ili PPI koja simulira vlade i njihove dužnosnike u njihovim investiranjima u projekte koji bi njihove zemlje mogli približiti SDG-u.

Prema mišljenju pomoćnika glavnog tajnika UN-a Felipea López-Calve, područja u koja vlade ulažu svoj novac su od fundamentalne važnosti za razumijevanje njihovih prioriteta.

PPI simulacija koja će biti na raspolaganju vladama između ostaloga bi trebala ukazati na povezanost ulaganja s SDG ciljevima, prikazati kako je siromaštvo u vezi s nejednakosti u edukaciji, ili kako investicije u određene oblike energije utiču na uništavanje okoliša.

PPI je izradio Omar Guerrero, ekonomist na Sveučilištu College London i član Alan Turing Instituta, u suradnji s profesorom Gonzalom Castañedom iz Centra za istraživanje i Škole ekonomije u Meksiku.

Prva inačica PPI-a je razvijena upravo za primjenu u Meksiku, no u međuvremenu je prilagođena za globalno korištenje. Niti jedna vlada u svijetu ga još ne koristi, ali Guerrero i Castañeda su u pregovorima s vladama Meksika, Kolumbije i Urugvaja, koje su zainteresirane za njegovo testiranje. U Meksiku se već održavaju radionice u suradnji s Ministarstvom financija, Nacionalnim institutom za statistiku i predstavnicima 32 meksičke savezne države.

Ideja je da vlada koristi alat kako bi bolje razumjela kako ostvariti ciljeve održivog razvoja.

Znanstvenici navode da je jedna od glavnih inovacija alata tehnika koja se zove modeliranje temeljeno na "agentu" (agent-based modelling). U simuliranom svijetu individualce i institucije reprezentiraju direktno "agenti", odnosno birokrati i vlade, čije se djelovanje prenosi u simulaciju, kao bi se moglo vidjeti u kojem smjeru se investicije, političke i ekonomske odluke kreću (ili ne kreću) prema SDG-u.

PPI se u ovom trenutku može pokretati isključivo komandom u programskom jeziku Python, no znanstvenici sada rade na razvoju "user-friendly" korisničkog sučelja i vjeruju kako bi iduće godine mogli dovršiti web stranicu na kojoj bi korisnici mogli na "drag-and-drop" način ubacivati podatke na indikatore ili mreže, kako bi dobivali statistike i vizualizacije te pokretali jednostavne scenarije.

Koliko će PPI simulacija biti učinkovita velikim dijelom će ovisiti o kvaliteti podataka koje će ubacivati vlade, pa će oni s boljim podacima dobiti robusniji i pouzdaniji model.

Znanstvenici kažu da je ideja PPI-a da koristi vladama samo za savjetodavne potrebe jer ne može zamijeniti vladine dužnosnike i odluke koje donose, već bi im samo trebao pružiti mogućnost da u simulaciji vide do čega bi neki njihov potez mogao dovesti na putu ka ostvarivanju 17 ciljeva održivog razvoja.

Može li AI zamijeniti političke, poslovne i ekonomske analitičare i savjetnike, vidjet ćemo kada PPI zaživi. UN polaže puno nade u njega, no to nam u ovom trenutku ništa ne znači.

Original Article