Leteće vjetroturbine za rješavanje energetske krize

Energija vjetra u SAD-u danas je pet puta zastupljenija u odnosu na 2008. godinu, no još uvijek čini samo 4 posto električne struje u svijetu.

Glavni problem kod te energije je što vjetar ne puše stalno, pa ju to čini često nedovoljno učinkovitom i neisplativom.

No vjetrova uvijek ima na velikim visinama iznad 500 metara, gdje pušu češće i jače, pa u svijetu postoji već nekoliko tvrtki koje razvijaju projekte koji se temelje na letećim vjetroturbinama, obzirom da bi gradnja tornjeva visine od 500 ili više metara bila previše zahtjevna i skupa.

Jedna od njih je Makani koja razvija zmajeve s vjetroturbinama koji su već testirani na Havajima. Makani je partner Alphabeta (Googlea), a njegovi veliki zmajevi prototipovi su povezani sa zemljom i navođeni u petljama pomoću letnih računala koja koriste GPS i druge senzore. Kada zmaj leti u krug, na njegovim krilima raspona od 26 m vrte se rotori koji pokreću generatore koji stvaraju struju i potom je šalju žicama prema tlu.

Prototip je u stanju na ovaj način stvarati 600 kilovata struje, što je prema nekim procjenama dovoljno za napajanje 300 domova. U razvoju ovog projekta sudjeluje i Shell, koji pomaže u izradi sustava koji će se u budućnosti spajati na ploveće platforme blizu morske obale.

Druga velika tvrtka koja se bavi razvojem letećih vjetroturbina je Altaeros Energies, u koju je veliku investiciju uložio Mitsubishi Heavy Industries. Njezina Buoyant Airborne turbina sastoji se od vanjske strukture nalik na balon ili šuplji cepelin i napunjena je helijem koji ju podiže u zrak.

U njezinoj unutrašnjosti nalazi vjetroturbina koja stvara energiju i potom je kabelima vodi s visine od 600 metara ka tlu. Osim za dobivanje električne energije, ovaj se sustav razvija i za potrebe telekomunikacijskih usluga poput interneta te će od posebne koristi biti u krajevima svijeta s lošom energetskom infrastrukturom.

Loša stvar kod tih tehnologija u sadašnjoj fazi je što ne stvaraju toliko energije kao klasične vjetroturbine, pa Makanijev zmaj na primjer stvara 20 puta manje struje od najvećih obalnih vjetroturbina. No obje tvrtke vjeruju da će se daljim razvojem tehnologije to uvelike poboljšati, prije svega zbog niske cijene izgradnje takvih sustava, kao i zbog mogućnosti da se koriste paralelno s klasičnim vjetroelektranama, posebice onda kada na manjim visinama nema dovoljno vjetra za tradicionalne vjetroturbine.

Original Article