Ekskluzivno: Tehnološki evanđelist Igor Ljubunčić

0
83

Sredina svibnja je bila rezervirana za našu najstariju i najpoznatiju konferenciju posvećenu otvorenim tehnologijama. Dani otvorenih računarskih sustava / Croatian Linux Users’ Conference naziv je združene konferencije koju organiziraju Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet, te Hrvatska udruga Linux korisnika. Posjetili smo FER ta dva dana, kad je postao dom brojnim hrvatskim, ali i svjetskim stručnjacima otvorenih tehnologija.

Već od prvog ulaska u predvorje FER-a, atmosfera je bila fantastična, organizatori su bili spremni i nigdje se nije nazirala uobičajena nervoza prisutna kod ovakvih događanja. Govornici su bili prepuni entuzijazma nakon što je DORS/CLUC imao dvogodišnju stanku uzrokovanu globalnom pandemijom, zbog čega su svi prisutni bili željni novih druženja s novim, ali i poznatim starim licima scene. Razmijeniti iskustva i saznanja s istomišljenicima i IT-ovcima istih interesa.

Probijanje leda

Konferenciju je i prije uvodnog predavanja otvorio Doc. Dr. Sc. Tomislav Jagušt, docent na Zavodu za primijenjeno računarstvo FER-a, s radionicom pod nazivom VIDI X u nastavi informatike (za srednje škole).

Ostao je oduševljen održanom radionicom, a što je tom prilikom izjavio, prenosimo u cijelosti:

“Jako sam zadovoljan radionicom, VIDI X je vrlo zabavna ‘igračka’, pa i puno više od toga, a opet prilično jednostavna za programiranje. Super je što ima puno različitih dodataka koji se mogu iskoristiti za stvaranje raznih kreativnih projekata. Meni kao računarcu i programeru je VIDI X odličan jer mi je pojednostavio i olakšao dio sa spajanjem hardvera, a s druge strane ostavio zadovoljstvo pisanja softvera za taj hardver. Arduino je super, ali za npr. korištenje displaya i nekoliko tipki potrebno je spojiti priličan broj komponenti što unosi dodatnu razinu kompleksnosti (ok, možemo se složiti da ćemo tako bolje razumjeti kako točno funkcionira neki uređaj) ali ustvari mi otežava razvoj iole kompliciranijih programa… Zato od sad ‘trošim’ samo VIDI X.

Polaznici su bili prilično zadovoljni, radionica je bila relativno kratka, tek 90 minuta, pa nismo uspjeli proći sve pripremljene zadatke, ali napravili smo nekoliko osnovnih programa (blinkanje ledice, upotreba tipkala, zvuk, mjerenje temperature, crtanje i pisanje po ekranu i sl.) i svi su izgledali dosta ‘keen on’ da krenu raditi nešto s VIDI X uređajima kad ih dobiju, bilo je dosta nastavnika na radionici.

Ja sam VIDI X uređaje dobio od Ane Sović Kržić, a i ona ih je (veći broj) dobila tek nedavno, tako da za sad nisam puno eksperimentirao s njima, ali sad kad ih imamo, sigurno ćemo se češće ‘igrati’ i vidjeti gdje i kako ih možemo iskoristiti.”

Prvi dan

Konferenciju su službeno otvorili Svebor Prstačić i Vedran Lebo, organizatori koji su prisutnima poželjeli dobrodošlicu i podijelili nekoliko uvodnih riječi.

Nakon uvodne riječi, dodijelili su Ivanu Guštinu, veteranu hrvatske open source scene, prestižnu nagradu za doprinos hrvatskoj zajednici otvorenog kôda, koji je nagradu primio vrlo emotivno. Svatko tko je na sceni duže vrijeme, itekako zna tko je Ivan Guštin, budući da je isti već tridesetak godina gorljivi zagovornik otvornih tehnologija i izuzetno simpatičan sugovornik, uvijek spreman pomoći riječju ili primjerom.

Uslijedili su brojni usporedni govori i radionice, stoga nam je bilo žao što zbog simultanog izvođenja nismo mogli prisustvovati svim sadržajima. Srećom, organizatori su snimili sva predavanja, koja su jednakovrijedna kad se retroaktivno gledaju.

Oni su i prikupili velike svjetske „face“ otvorenih tehnologija, koji su održali predavanja kroz oba dana održavanja konferencije. Prvi dan, govor je održao Brenno deWinter, službenik za sigurnost i privatnost u nizozemskom Ministarstvu zdravstva, socijalne skrbi i sporta. U duhovitom, ali informativnom govoru, dotakao se teme kako je nizozemska vlada koristila open source tehnologije kako bi pod kontrolu stavila aktivnosti oko globalne pandemije i na kraju, njeno obuzdavanje.

Tomislav Lugarić je u ime kompanije Rimac Technology pričao o razvoju aplikacija u automobilskoj industriji, dok su Goran Kopčak i Ivica Projić ispred kompanije Ericsson Nikola Tesla ispričali njihov razvoj IoT proizvoda za nadzor potrošnje vode. Govor o sigurnosti je držao naš cijenjeni stručnjak Vlatko Košturjak, Fran Kelava je pričao o ZFS-u u malim poduzećima, a Branko Zečević o korištenju open sourcea u maloprodaji.

Bruno Šunjić se dotakao veze između VMware i zajednice otvorenog kôda, dok su Luka Matijević i Miodrag Prelec kao temu odabrali popularni Kubernetes. Naš sugovornik, Igor Ljubunčić, svoj govor je nazvao „15 cool stvari za koje niste znali da ih možete napraviti pomoću Snapsa“, te privukao brojnu publiku u kasnim popodnevnim satima. Dan je završila strana gošća Nancy Beers, s nešto drugačijim pogledom na gaming.

Petak za open source

Uvijek je organizatorima teško podijeliti konferenciju na više dana. Obično već s drugim danom, interes i posjećenost konferencije znatno pada, stoga je bitno održati kvalitetu govornika visokom, kao i angažiranost posjetitelja kroz radionice. Srećom, na DORS/CLUC konferenciji, drugi dan je bio još bolji. Gosti i posjetitelji su se već upoznali, sprijateljili i opustili, a i bio je petak, pa je atmosfera bila znatno ležernija i ugodnija.

Drugi dan je bio gotovo u potpunosti rezerviran stranim gostima. Italo Vignoli je imao izuzetno zanimljiv govor o digitalnom suverenitetu države, dok je Andrzej Kowalczyk pričao o sigurnosti Kubernetesa, što su više cijenili sistemaši u publici. Odlični Hans de Raad se dotakao teme o životnom ciklusu proizvoda i legacy sistemima, dok je Bruno Banelli na angažiran i pristupačan način pričao tešku temu kibernetičke sigurnosti.

Jako puno tema je bilo o sigurnosti, privatnosti i samoodrživosti, a sličnu temu je pokrenuo i gost Georg Greve s temom o SSI-u (Self-Sovereign Identity). Markus Feilner je imao govor o open sourceu i Europskoj Svemirskoj Agenciji, dok je Jakov Petrina podijelio iskustvo s razvojem platforme Replica.one. Dario Posarić i Dario Sindičić ispred Apis IT-a su imali govor o automatizaciji i nadzoru. Posljednju prezentaciju je održao Douglas deMaio, manager openSUSE projekta, koji je predstavio novu Linux distribuciju OpenSuse Leap.

Epilog

Konferencija je okupila brojne IT stručnjake, Linuxaše svjetskog glasa, istaknute znanstvenike i profesore, predstavnike velikih i malih kompanija u Hrvatskoj. Na konferenciji su svoj glas pustili game developeri, predstavnici autoindustrije, strani gosti, razvojni inženjeri i integratori otvorenih tehnologija.

Na dugo i široko sam razgovarao s našim domaćinom, Sveborom Prstačićem, našim domaćinom, predsjednikom Hrvatske udruge za otvorene sustave i Internet (HrOpen) i suorganizatorom DORS/CLUC konferencije. Već na početku konferencije, rekao mi je da će konferencija biti uspješna ako spoji zajednicu, ako će se ljudi družiti, izmjenjivati iskustva, kontakte i dobre ideje. To se i dogodilo.

Posjetitelji su rado poslušali sva predavanja, sudjelovali u svim radionicama, a smijehom i žamorom su bile ispunjene dvorane FER-a tokom ručka i svake pauze za kavu. A nakon konferencije, dugo u noć se družilo u obližnjim kafićima i barovima. Ako nešto IT-ovci poznaju, to je dobro pivo. Open source zajednica u Hrvatskoj je jedna od najpristupačnijih u IT-u. Svakog znatiželjnog putnika će dočekati otvorenih ruku i srca. Svakom će rado pomoći i dati mu odgovor koji možda već dugo traži. Vidimo se dogodine.

Ekskluzivni intervju: Igor Ljubunčić

Tehnološki evanđelist i stručnjak za otvorene tehnologije otkriva nam čime se bavi u Canonicalu i kako vidi budućnost otvorenih tehnologija u Hrvatskoj.

VIDI: Vas je teško opisati u malo riječi, no čime se točno bavite u Canonicalu?

Igor: Na engleskom se to zove developer advocate, no prijevod bi bio pogrešan. Izgubio bi se u prijevodu. Znači to je tehnički evanđelist, no možda je najbolje objasniti čime se točno bavim. Ja sam most između developerskih zajednica unutar i izvan Canonicala. Kako vanjski developeri promatraju i razumiju našu tehnologiju nije uvijek isto kao što naši developeri zamišljaju tu tehnologiju kad je razvijaju.

S jedne strane, proizvodimo kôd s nekim smatranjima i financijskim potrebama unutar kompanije, no s druge strane postoje objektivne potrebe developerske zajednice i kompanija koje žele da te tehnologije budu realizirane na određeni način. Ponekad zna biti konflikt između te dvije strane. Moj posao, moja želja i moj zadatak jest omogućiti razumijevanje s obje strane jer kad ima razumijevanja može biti pozitivan pomak dalje.

No u suprotnom, može biti sudar. Uzeti potrebe i želje, pa i ono što smeta zajednicama i kompanijama da ostvare korištenje naših open source tehnologija, te donijeti te prijedloge našim internim developerima, kako bi mogli inkorporirati te promjene u našu tehnologiju kako bi to bio bolji proizvod u idućoj iteraciji.

S druge strane, komunicirati što razvijamo i zašto razvijamo, da taj kontekst bude vidljiv i omogućen van kompanije, jer se događa da ljudi zbog svojih iskustava na pogrešan način tumače određene potrebe, kao smanjivanje slobode zbog nekih naših odluka u razvoju. Istina je negdje u sredini ta dva pristupa i moj je posao da tu istinu ublažim i ustaložim što je više moguće.

VIDI: Zašto je bitno da imamo konferenciju ovakvog tipa u Hrvatskoj? Zašto ih zapravo nema više?

Igor: Odgovor ima dvije dimenzije. Prva dimenzija je gledajući izvana. Većina pristupa otvorenim sustavima i inače komercijalizaciji tehnologije se razvija prvenstveno na zapadan način. Što znači da su to većinom veća tržišta, pristup je sa visokim fokusom marketinga i ima određeni gubitak „nevinosti“ istraživanja i otkrivanja tehnologije koji je suštinski dio open sourcea i općenito FOSS principa (Free and open-source software op.a.).

To znači da ako ljudi idu na konferencije na starijim tržištima koji su već dobro ustanovljeni, tamo je i pristup s komercijalnim konotacijama i gubi se osjećaj, spomenuo sam to već, „nevinosti“ tehnologije i istraživanja. S druge strane, rastuća tržišta poput Hrvatske, imaju i dalje pristup „nevinosti“ razvoja koji je neizvjestan, ali na pozitivan način. To znači da ovdje ustvari ima mogućnost otkrivanja i razvoja tema i domena open sourcea koji su možda nepoznati ili možda zaboravljeni na zapadnijim tržištima. S druge strane Hrvatska kao manja država i kao manje tržište ima potrebu opstanka i iz te potrebe dolazi inovacija koja nije pristupna na razvijenim tržištima.

Na engleskom bi se to reklo „necessity breeds invention“ i kad su ljudi ograničeni – financijski, tehnološki, mogućnostima razvoja ili prepoznavanja vlastitih sposobnosti van svog užeg kruga, to zahtjeva inovaciju koja inače ne bi bila prisutna. Hrvatska kao država, je oduvijek imala vrlo visoku edukaciju, ljudi imaju sposobnosti i znanja, ali ponekad im nedostaje malo „zuba“, kako prevesti i proizvesti svoje sposobnosti i svoje znanje na način kako bi to bilo prepoznato na zapadu.

Zato je potrebno i moguće kroz open source proizvesti pristup tehnologiji koji je unikatan, koji ima hrvatsku ili čak regionalnu nijansu i s njom se probiti na starija tržišta gdje će takav pristup biti prepoznat kao nova dimenzija inovacije koja možda njima nije poznata. Osim toga, kao manje tržište Hrvatska ima mogućnost postati centar razvoja kao što Češka i Estonija pokušale u zadnjih 15-20 godina, sa razvojem dot.coma, sa razvojem informatike u zadnja dva desetljeća.

Te države su se prvenstveno uspjele probiti kao novi mali tigrovi, kao što su nekad bili Azijski Tigrovi, ovo su kao centralni i istočnoeuropski tigrovi i postale su pouzdana tržišta gdje ako zapadne tvrtke trebaju intelektualnu snagu, trebaju mlade mozgove, ako trebaju ljude koji su marljivi i spremni, Češka i Estonija su njihova dva prva izbora. Tehnički, nema razloga zašto Hrvatska ne bi bila na istom, ako ne i višem nivou obzirom na sposobnost ljudi, obzirom na jačinu edukacije i razvoja tehnologije u državi. Kao što sam već rekao, jedino što nedostaje je pristup zadanim tržištima na način kako bi oni mogli razumjeti i prepoznati te sposobnosti.

VIDI: Vidi li se pozitivan pomak na hrvatskom tržištu u korištenju otvorenih tehnologija i poimanju open sourcea kao boljoj alternativi komercijalnim rješenjima?

Igor: Da i ne. Open source je s jedne strane samim tim prednost, s druge strane, jako se teško izboriti protiv velikih i zatvorenih sustava i firmi koje se bave tim sustavima s velikim budžetima. Ima određena granica do koje open source može biti prednost sama po sebi. Ipak treba biti profesionalna nijansa kvalitete produkta i kvalitete obrade rezultata koji bi komercijalno mogli biti pristupačni srednjim ili većim firmama. S druge strane, ima pomak. Hrvatska postaje zanimljivija i ima više prepoznavanja sposobnosti i vrijednosti domaće intelektualne snage izvan granica Hrvatske.

To može biti djelomično ulazak u Europsku Uniju, to može biti jednostavno pomak od prijašnjih vremena i prijašnjeg pristupa radu, a mogao bih spomenuti recimo Rimca, koji je sigurno utjecao na to da mala tvrtka iz sjevera Hrvatske koja se bavi nekom super tehnologijom i da su time možda otvorili oči svijetu da kad se govori o Hrvatskoj, da ljudi više ne misle samo na turizam, ali ne samo to, ovaj put imamo i nešto drugo.

Ima relativno velikih i uspješnih firmi u Hrvatskoj, ali možda nisu toliko poznate ili se bave tehnologijom koja nije toliko vidljiva, kao recimo APIS, kao recimo Infobip, koje se bave ozbiljnim projektima, ali to nije „seksi“, jer nije „customer facing“, nije toliko svakodnevno prisutno. To su tehnologije koje su u pozadini i koje omogućavaju infrastukturu IT-a, ali nisu u rukama korisnika. Oni su djelomično bazirani na open sourceu.

VIDI: Bi li studentima preporučili razvoj karijere u otvorenom softveru i otvorenim tehnologijama?

Igor: Naravno. Postoje dva pristupa. Pristup može biti ideološki, znači ljudima kojima je open source način života i u tom slučaju, to je čisto subjektivni, emotivni pristup. Tu nema crno-bijelog odgovora. Ako netko vjeruje u nešto, to mu je potreba i želja i to će ga vući. Prednost open sourcea za početak karijere ili čak nastavak karijere je u tome da su granice nedefinirane, što znači da ima dosta mogućnosti razvoja intelektualnih potreba, inspiracije i inovacije koje bi u velikim kompanijama bile potisnute.

Mladi ljudi koji imaju dosta inicijative, želje i potrebe da se razvijaju imaju mogućnost da uzmu svoje strasti, želje, volju i ideje, te da ih realiziraju kroz open source. To ne znači da će svaki pokušaj biti uspješan ili da će biti jednostavna putanja, možda će čak biti pustolovina, ali neće biti ograničena arbitrarnom birokracijom ili nekim stropovima brojki i velikih sustava kao što bi netko mogao zamisliti u megakorporaciji.

To ne znači da su one neuspješne ili nezanimljive, ali open source omogućava i stvari van granica. Ta neizvjesnost je u stvari s jedne strane opasna, jer se ljudi mogu izgubiti i ljudi koji trebaju više direktive je možda neće imati. S druge strane, ljudi koji se žele izboriti, koji imaju potrebu za opstanak i samorealizaciju, u open sourceu će imati puno više prilika i mogućnosti, nego u recimo u zatvorenim sustavima.

Ovdje bih spomenuo tvrtku Canonical kao odskočnu dasku gdje bi ljudi mogli početi svoju karijeru, a imaju mogućnosti baviti se raznim domenama. Oni s jedne strane imaju čisti razvoj softvera, s druge strane enterprise i cloud, zatim razvoj IoT i embedded uređaja, klasični desktop, u zadnje vrijeme ulaze u gaming domenu, orkestracija i deployment, razni servisi i drugo.

To nije open source kao nešto specifično. Mogu se razvijati sposobnosti i kvalifikacije na razne način, pa ako se netko želi fokusirati na desktop, postoji ta mogućnost, zatim security, kernel, development… ima cijeli raspon IT tehnologija od jednog do drugog kraja.

VIDI: Što bi još htjeli dodati za kraj?

Igor: Ako ljudi imaju želju i interes vidjeti kakav je život u Canonicalu, mogu se slobodno javiti. Ako žele isprobati svoje sposobni i potražiti karijeru unutar Canonicala imamo velik broj otvorenih pozicija, osobito developera. Ako ljudi žele isprobati različite tehnologije.

Ako žele rad od kuće i veliku fleksibilnost lokacije. Svi su pozvani – seniori, juniori, pa i studenti. Želimo ljude koji se žele ostvariti i koji imaju strast za open source tehnologijama.

Original Article